Upravljanje kapitalom i likvidnošću u bankama
Interni proces procjene adekvatnosti kapitala (Internal Capital Adequacy Assessment Process- ICAAP) i Interni proces procjene adekvatnosti likvidnosti (Internal Liquidity Adequacy Assessment Process – ILAAP) ključni su procesi kojima banke osiguravaju da imaju dovoljno kapitala i likvidnosti da pokriju sve materijalne rizike kojima su izložene.
Riječ je o integralnim dijelovima sveukupnog sistema upravljanja rizicima banke. ICAAP banka uspostavlja kako bi identificirala i upravljala svojim materijalnim rizicima i osigurala da ima dovoljno kvalitetnog kapitala da ih pokrije. Slično tome, ILAAP, igra ključnu ulogu u upravljanju likvidnosnim rizicima kreditnih institucija: Regulator očekuje da ILAAP bude proveden na oprezan i konzervativan način, uz jasnu procjenu rizika likvidnosti i snažnu upravljačku strukturu.
Okruženje u kojem banke posluju se mijenja. Banke se suočavaju s mnogim novim i promjenjivim rizicima, uključujući makroekonomske i geopolitičke rizike, klimatske i ekološke rizike, kao i intenzivniju konkurenciju uslijed povećane digitalizacije. Prostor za vođenje politika koje mogu ublažiti buduće šokove, moglo bi se reći, postao je ograničeniji. Što su banke bolje kapitalizirane, to su otpornije i sposobnije da se nose s promjenjivim rizicima i neizvjesnostima.
Drugim riječima, kvalitetni ICAAP i ILAAP omogućavaju banci da unaprijed (forward-looking) osigura kapital i likvidne rezerve dovoljno jake da izdrže stresne scenarije, čime se jača otpornost i stabilnost cjelokupnog bankarskog sistema.
Regulatorni okvir u BiH i obaveze banaka
ICAAP i ILAAP u regulatorni okvir BiH uspostavljeni su još 2017/18. godine. Godine 2019. Agencije za bankarstvo (FBIH i RS), u procesu uskladjivanja sa EU regulatornim standardima, donose ODLUKU O INTERNOM PROCESU PROCJENE ADEKVATNOSTI KAPITALA I INTERNOM PROCESU PROCJENE ADEKVATNOSTI LIKVIDNOSTI U BANCI, koja je i danas važeća. Banke su obavezne uspostaviti interne procese ICAAP i ILAAP, dokumentirati svoje metode i rezultate te Agenciji dostavljati godišnje Izvještaje o primjeni tih procesa. Agencije su uz Odluku objavile i Smjernice za izvještavanje o ICAAP-u i ILAAP-u u bankama, kojima su detaljno propisale zahtjeve za sadržajem predmetnog Izvještaja.
Posebno su regulisane odgovornosti i nadležnosti najviših tijela banke: Nadzorni odbor i Uprave banke, aktivno sudjeluju u ICAAP-u i ILAAP-u. Nadzorni odbor, na prijedlog Uprave usvaja Izvještaj prije dostave Agenciji. Regulatorne Smjernice imaju i izričite zahtjeve za uloge kontrolnih funkcija (risk management, interna revizija, compliance). To znači da banka mora definirati i dokumentovati na koji način se rizici identificiraju i mjere (u okviru kontrole upravljanje rizicima), kako se provodi usklađenost politika (funkcija compliance) i kako interna revizija neovisno provjerava cjelokupni IC(L)AAP okvir. Smjernice posebno naglašavaju da banka treba opisati rezultate redovnih revizija ICAAP-a i ILAAP-a od strane interne revizije, uključujući sažetak nalaza, preporuke i planirane mjere (ako ih je bilo).
U procesu ažuriranja lokalnog okvirа i usklađivanja sa SREP-om (Supervisory Review and Evaluation Process), Agencije za bankarstvo su prilagodile rokove i procedure izvještavanja. Prethodno su kontrolne funkcije izvještaje s podacima na 31.12. dostavljale do kraja aprila/juna naredne godine.
Prema regulatornim izmjenama iz decembra 2025. godine, od 01.01.2026. godine ta će obaveza biti pomjerena na 31. mart za kontrolnu funkciju upravljanja rizicima (dostava Izvještaja o primjeni ICAAP-a i ILAAP-a uz popratnu dokumentaciju), a 30.04. za izvještaj interne revizije, čime se nastoji uskladiti sa novom evropskom praksom ali i timeline-om sprovođenja SREP-a (Supervisory Review and Evaluation Process) od strane regulatora.
Nove izmjene propisa, uz navedene rokove, ciljaju da bankama daju dovoljno vremena za pripremu sveobuhvatnih izvještaja, ali i da regulatoru omoguće raniji uvid u proces procjene rizika.
Ključni principi IC(L)AAP-a
Regulatorne smjernice i EU praksa postavljaju nekoliko temeljnih principa koje banke moraju primjenjivati u IC(L)AAP-u. Prije svega,
- princip odgovornosti nalaže da je uspostava i primjena IC(L)AAP procesa isključivo odgovornost banke: Uprava i Nadzorni odbor moraju osigurati procese za kvantifikaciju kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva u skladu s profilom rizika banke, te jasno dokumentovati metode i rezultate Agenciji.
- Drugi je princip proporcionalnosti: banka mora pristupiti izvještavanju u skladu sa svojom veličinom, složenošću i značajem za sistem. Time se omogućava efikasna procjena bez nepotrebnog opterećenja kod manjih ili jednostavnijih banaka.
- Treći princip je kontinuitet i „pogled u budućnost“: ICAAP i ILAAP moraju se redovno revidirati, najmanje godišnje, ali i češće pri značajnim promjenama u poslovanju ili okruženju. Banke se potiču da u procese uključe složene stres-testove i planove za nekoliko godina unaprijed, kako bi na vrijeme otkrile eventualne buduće nedostatke kapitala ili likvidnosti. Na ovaj način se osigurava da su interne procjene forward-looking, tj. usmjerene ka budućim rizicima, a ne samo analizom trenutnih pokazatelja.
- Dodatni principi su značajnost rizika i sveobuhvatnost: banka mora uključiti sve značajne rizike kojima je izložena – ne samo one koji se izričito pokrivaju regulatornim kapitalom, već i rizike koji se ne vide direktno na bilansu, kao što su rizik reputacije, geopolitički rizik, poslovni rizik i dr. Rezultirajući kapital i likvidnost iz IC(L)AAP-a trebaju biti usklađeni sa rizicima banke, čime se osigurava da su pokriveni i vanjski faktori (poput makroekonomskih šokova ili strateških promjena).
Primjena ovih principa znači da su ICAAP i ILAAP integrirani u strategiju banke, od strateškog planiranja i godišnjih budžeta, preko politike naknada do internih izvještaja menadžmentu. Sve to rezultira jedinstvenim okvirom koji povezuje poslovni model banke sa njenim kapacitetom za rizik.
Regulatorna usklađivanja i novosti
Agencije za bankarstvo kontinuirano rade na harmonizaciji sa praksama EU regulative. Na evropskom nivou, ECB (Evropska Centralna Banka) je 2018. objavila Smjernice za ICAAP i ILAAP u eurozoni, a nedavno je objavila i dodatne smjernice i objašnjenja.
Agencijama je potrebno snažno regulatorno okruženje kako bi osigurali da su kapitalni zahtjevi banaka usklađeni s nivoom rizika kojem su izložene i da banke ostanu solventne.
Oba cilja predstavljaju samu srž Bazelskog okvira, koji se sastoji od tri glavna stuba:
- Stub 1 – Minimalni kapitalni zahtjevi
- Stub 2 – Supervizorska procjena
- Stub 3 – Tržišna disciplina
Stub 1 – Minimalni kapitalni zahtjevi jasno utvrđuje minimalni iznos kapitala koji banke moraju posjedovati: što je imovina banke rizičnija, to kapital treba biti viši. Nivo rizika mjeri se putem risk-weighted assets (RWA – rizikom ponderisana aktiva). Prema Stub 1 zahtjevima, banke moraju održavati minimalni kapitalni zahtjev u visini od 12% (BiH) +kapitalni bufferi, svoje RWA. Ponderi rizika određuju se korištenjem uglavnom jednostavnih ili standardiziranih pristupa. Stub 1 zahtjevi odnose se na kreditni, tržišni i operativni rizik.
Stub 2 – Supervizorska procjena (SREP) koji uključuje i procjenu ICAAP-a i ILAAP-a. Daje supervizorima pravo i obavezu da procijene ukupnu strategiju i procese upravljanja rizicima u bankama. Ako se utvrdi da minimalni kapital nije dovoljan, supervizori mogu zahtijevati dodatne mjere ili kapital.
Stub 3 – Tržišna disciplina
Fokusira se na transparentnost: banke moraju objavljivati relevantne informacije o rizicima, kapitalu i upravljanju. Time se omogućava tržištu i investitorima da discipliniraju banke kroz pritisak i povjerenje zasnovano na podacima.
Stub 2: Izvještaj o primjeni ICAAP-a i ILAAP-a je imao svoju evoluciju od 2018 do danas. ECB-ovom inicijativom za 2025. godinu stavljen je veći naglasak na proaktivno i efikasno procjenjivanje ICAAP-a i ILAAP-a, s ciljem što boljeg razumijevanja kako banke postavljaju i upravljaju kapitalnim i likvidnosnim rezervama.
ECB je u maju 2025. godine podsjetila da je na bankama da prilagode IC(L)AAP svojim specifičnostima, usredotočujući se na dobru praksu, a ne uvodeći dodatne stroge zahtjeve od 01.01.2026. godine, a rokove za dostavu obaveznih dijelova prilagodila (15.03.2026).
Regulatori takodjer sprovode SREP reformu, sa ciljem efektivnije i efikasnije supervizije. Procjena ICAAP-a je postala znatno fleksibilnija. JST (Joint Supervisory Team – To su timovi koje formira ECB zajedno s nacionalnim supervizorskim tijelima) sada primjenjuju višegodišnju strategiju procjene, što im omogućava da tokom nekoliko godina provedu detaljnu reviziju svih relevantnih područja IC(L)AAP-a. Ipak, izuzetak se pravi za obavezne dijelove, planove kapitala i likvidnosti, kao i osnovni i nepovoljni scenariji koji se procjenjuju svake godine kako bi se odrazila ključna uloga planiranja kapitala i likvidnosti u sposobnosti banaka da se nose s dugoročnim ekonomskim kretanjima i upravljaju višestrukim izvorima budućih stresnih događaja, uključujući geopolitičke rizike.
Još jedan novi element procjene ICAAP-a jeste da JST sada tokom godine prima ažuriranu ili novu internu IC(L)AAP dokumentaciju kad god postane primjenjiva. Lokalni regulatori su već u nekoj primjeni ove prakse, u cilju da bi se izbjeglo dupliciranje istih aktivnosti kroz SREP i proces procjene IC(L)AAP-a.
Promjene se odnose i na P2R (Pillar 2 Requirement) ICAAP se više neće koristiti kao polazna tačka za kalibraciju zahtjeva iz Stuba 2 na osnovu pojedinačnih rizika. Međutim, procjena pouzdanosti ICAAP-a može imati značajan uticaj na određivanje nivoa kapitalnih zahtjeva definisanih kroz SREP.
Uloga kontrolnih funkcija
Uspjeh ICAAP-a i ILAAP-a u velikoj mjeri ovisi o angažmanu kontrolnih funkcija banke. Prije svega, upravljanje rizicima obično vodi razvoj i održavanje modela procjene rizika, tj. identificira značajne rizike te mjeri njihov utjecaj na kapital i likvidnost, osiguravaju da svi značajni rizici budu kvantificirani i uključeni u IC(L)AAP.
Funkcija usklađenosti (Compliance) prati da se politike za upravljanje rizicima i likvidnošću pridržavaju regulatornih i internih standarda.
Nezavisna interna revizija ima posebno važnu ulogu “treće linije odbrane”: ona vrši evaluaciju i provjeru IC(L)AAP-a i sistema internih kontrola banke. Prema regulatornim smjernicama, banka mora opisati kako interna revizija organizira nezavisnu provjeru svojih procjena kapitalne i likvidnosne adekvatnosti, uključujući sažetak nalaza i preporuka interne revizije te preduzete korektivne mjere. Revizija u tom pogledu ima zadatak osigurati da procesi daju pouzdane rezultate i da u banku budu uvedene preporuke za poboljšanje, kao i da se redovno provode validacije (npr. back-testovi modela, usporedba stvarnih i očekivanih rezultata). Drugim riječima, interna revizija mora dokazati vlastitu adekvatnost u pregledu cjelokupnog sistema upravljanja rizicima i IC(L)AAP-a, te raspoloživost kapaciteta za taj zadatak.
Zaključak: stabilnost kroz odgovornost
Interni procesi procjene kapitala i likvidnosti (ICAAP i ILAAP) služe kao prva linija obrane u bankama: oni osiguravaju da banke proaktivno upravljaju rizicima i imaju rezervnu mrežu osiguranu adekvatnim kapitalom i likvidnošću. Usljed složenih i promjenjivih tržišnih uvjeta, kao i sve strožeg regulatornog okvira, sve je važnije da procesi budu sveobuhvatni, konzervativni i gledaju unaprijed.
Regulatorni okvir BiH, kroz zakone o bankama i odluke Agencija, zahtijeva od banaka da formalizuju ove procese te da ih transparentno izvještavaju. Zadnje izmjene propisa, kao što je promjena roka za izvještavanje na 31. mart, ili usklađivanje sa smjernicama ECB-a, pokazuju nastojanje da domaća praksa bude što bliža evropskim standardima.
Odgovornost nije samo na regulatoru: banke su same odgovorne za kvalitet svojih IC(L)AAP-a i moraju uključiti sve relevantne funkcije u njihov razvoj i održavanje.
U konačnici, snažan i dobro integrisan ICAAP i ILAAP doprinosi otpornosti cijelog bankarskog sistema: banke koje pravilno primjenjuju ove procese u stanju su izdržati štetne šokove i nastaviti pružati usluge privredi, čak i u teškim vremenima. Upravo zato se od risk menadžera i kontrolnih funkcija očekuje vrhunska ekspertiza i dosljednost, kako bi baza sistemske stabilnosti bila čvrsta i pouzdana.
Izvori:
Pripremljeno uz pomoć AI alata. Referentni linkovi nalaze se ispod.
Ukoliko primijetite grešku ili nedosljednost, molimo vas da nas obavijestite putem e-maila: contact@riska.ba.
FBA – Agencija za Bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Капитал и адекватност капитала | Agencija za bankarstvo Republike Srpske
ICAAP: enhanced supervisory assessment for stronger capital management in banks
ECB Guide to the internal liquidity adequacy assessment process (ILAAP)
ECB clarification on ICAAPs and ILAAPs and respective package submissions
